Pretraži Zdravlje AZ:


D vitamin - dodaci prehrani

Pregled

Vitamin D je vitamin topljiv u mastima koji surađuje s kalcijem u izgradnji kostiju, uključen je u regulaciju imuniteta i razvoja stanica gdje štiti od raka.

Tijelo pohranjuje vitamin D i može ga proizvesti pod utjecajem sunca. Postoje dva oblika vitamina D: ergokalciferol (D2) i kolekalciferol (D3) i D3 je bolji za podizanje vitamina D. Kod djece deficit vitamina D može uzrokovati rahitis. Neke skupine odraslih su posebno izložene nedostatku vitamina D: stariji, ljudi koji žive na sjevernim dijelovima Zemlje i osobe tamnije kože.

Primjena

Osteoporoza – kod postmenopauzalnih žena uzimanje vitamina D s kalcijem može spriječiti osteoporozu i smanjiti rizik od fraktura.

Druge bolesti kostiju – vitamin D štiti i od rahitisa i osteomalacije.

Sprečavanje padanja – kod starijih osoba, uzimanje vitamina D smanjuje padove za 22 %.

Abnormalnosti paratireoidnih hormona – vitamin D koristi se u liječenju poremećaja paratireoidnih žlijezda.

Visok krvni tlak – u populacijskim istraživanjima, ljudi s većim količinama vitamina D imali su manji rizik od razvijanja hipertenzije od onih s nižim razinama iako to ne dokazuje da se hipertenzija može liječiti vitaminom D.

Karcinom – postoje dokazi da dobivanje dovoljno vitamina D može smanjiti rizik od određenih karcinoma (kolon, dojke, prostata, koža, gušterača).

Sezonska depresija – javlja se u mjesecima s manje sunca i neka istraživanja pokazuju da je uzimanje vitamina D može ublažiti.

Dijabetes – populacijska istraživanja pokazuju da su ljudi s većim količinama vitamina D izloženi manjem riziku od dijabetesa tip 2.

Srčane bolesti – populacijska istraživanja pokazuju da su ljudi s niskim razinama vitamina D podložniji srčanim bolestima.

Multipla skleroza (MS) – populacijska istraživanja pokazala su da žene koje uzimanju najmanje 400 IU vitamina podliježu manjem riziku od MS-e.

Pretilost – populacijska istraživanja povezala su manjak vitamina D s pretilošću.

Drugo – populacijska istraživanja pokazala su da je rizik od smrti manji kod ljudi s većom razinom vitamina D.

Izvori

Vitamin D nalazimo u obliku D2 i D3 i obično je mlijeko obogaćeno ovim oblicima. U hrani ga prirodno nalazimo u ulju od jetre bakalara, masnim ribama, jajima.

Dostupni oblici

Koža sintetizira vitamin D kad je izložena suncu i sintetizirana količina ovisi o boji kože (bijelci sintetiziraju lakše i više od crnaca). Oblaci, smog, odjeća, kreme za sunčanje i prozorska stakla smanjuju količinu sunca i količinu stvorenog vitamina.

Vitamin D sadržan je u multivitaminima, a može doći  i samostalno kao tablete, kapsule i otopine.

Doziranje

Starije osobe i ljudi u sjevernim zemljama vjerojatno trebaju suplemente, ali o tome se savjetovati s liječnikom.

Preporučeni dnevni unos:

Djeca:

- 0-12 mj: 5 mcg (200 IU)

- 1-8 god.: 5 mcg (200 IU)

- 9-13 god.: 5 mcg (200 IU)

- 14-18 god.: 5 mcg (200 IU)

Za djecu se preporuča uzimati 400 IU vitamina D dok ne mogu popiti litru obogaćenog mlijeka dnevno.

Odrasli:

- 19-50 god: 5 mcg (200 IU)

- 51-70 god.: 10 mcg (400 IU)

- 70 god. i stariji: 15 mcg (600 IU)

- Trudnice i dojilje: 5 mcg (200 IU)

Mjere opreza

Zbog potencijalnih nuspojava i interakcija s lijekovima, dodatke prehrani uzimati samo uz nadzor liječnika.

Previše vitamina D (1000 IU za djecu i 2000 IU za odrasle) uzrokuje nuspojave: povećana žeđ, metalni okus u ustima, slab apetit, gubitak tjelesne mase, bol u kostima, umor, nadražene oči, svrbež kože, povraćanje, proljev, konstipacija, učestalo mokrenje, problemi s mišićima. Nemoguće je dobiti previše vitamina D od sunca ili iz hrane.

Ljudi s visokom razinom kalcija ili fosfora, s bolesnim bubrezima ili srcem trebaju biti oprezni kod uzimanja vitamina D.

Interakcije

Ako uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije upotrebe vitamina D savjetujte se s liječnikom: atrovastatin, blokatori kalcijevih kanala (nifedipin, verapamil, nikardipin, diltiazem, amilodipin), kortikosteroidi, digoksin, izoniazid, tiazid, antiepileptici, žučne kiseline, rifampin, orlistat, mineralna ulja.