Nutricionizam

Što nas o prehrani mogu naučiti različite kulture diljem svijeta?

Diljem svijeta, lokalne kulture slijede različite prehrambene navike koje i vi možete posuditi kao inspiraciju za zdrave obroke

Što nas o prehrani mogu naučiti različite kulture diljem svijeta?



Što više voća i povrća, cjelovitih žitarica, egzotičnih začina, manje porcije i povremena čaša crvenog vina – to su samo neke od prehrambenih smjernica kojima nas uče različite kulture diljem svijeta. Ako želite začinite svoj način prehrane i pronaći poticaj za zdravije obroke, okrenite se za inspiraciju različitim prehrambenim navikama s ove male šetnje oko svijeta.

Manje porcije u Japanu


Manji obroci u pravilu znače i manje kalorija. Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu veće porcije hrane imaju veću vjerojatnost da pate od pretilosti, što dolazi i uz popratne zdravstvene probleme. Ako konzumirate juhu na početku obroka, manje ćete pojesti u sljedećim serviranjima pokazuju istraživanja, i od stola svejedno otići s osjećajem sitosti. I ne samo to - tradicionalna japanska prehrana ne uključuje mnogo crvenog mesa, a istraživanja pokazuju da to može biti dobra stvar.

Začinite obroke kao u Indiji


Indijska je hrana prepuna bilja i začina, kao što su kurkuma, curry, đumbir i kardamom. Oni dolaze nakrcani antioksidantima, saveznicima u sprečavanju oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali. Osim toga, začini poput kumina, čilija, korijandera..., koji čine temelj indijske kuhinje, kad se prže na pročišćenom maslacu (ghee), dobivaju jači okus te postaju probavljiviji, što će biti korisno za cijelu probavu.



Dugi obroci u Francuskoj

Kada svoja jela konzumirate polako i uživate u njima, kao što to čine mnogi ljudi u Francuskoj, to može dovesti do manjeg unosa kalorija, pogotovo za muškarce. Stoga, uzmite si vremena i uživajte u sporom i dugom obroku okruženi prijateljima.

Fermentirana hrana iz Norveške

Ako određene namirnice dugo stoje u vodi i soli, ili drugim začinima, mijenjaju se njihova kemija i okus. Taj je proces zvan fermentacija, a fermentirane namirnice su prirodni izvori probiotika - dobrih bakterija koje utječu na sve, od probave do raspoloženja. Kulture širom svijeta fermentiraju povrće, voće, mlijeko i meso, pa tako u Norveškoj fermentiraju pastrvu do godinu dana i poslužuju je nekuhanu. Budući da ne zvuči baš primamljivo, naš izbor pada na fermentirano povrće. Za početak.

Grčka za mediteranski način prehrane

Postoji mnogo kultura i prehrambenih navika diljem Mediterana, ali tradicionalna grčka prehrana se najčešće povezuje sa smanjenim rizikom od raka i bolesti srca. Temelje prehrane čini obilje voća i povrća, cjelovitih žitarica, više sira nego mlijeka i više ribe nego mesa. I, naravno, poškropite sve maslinovim uljem, izvorom zdravih masti, i isperite malom čašom vina.

Pijte crveno vino u Italiji

Živjeli! Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija alkohola može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ali ključna riječ je umjereno - jedna čaša dnevno za žene, dvije za muškarce. Više od toga može učiniti više štete nego koristi.



Švedska krušna inspiracija

Dobro je pravilo pripaziti na unos ugljikohidrata, osobito kad je riječ o zapadnjačkoj prehrani, ali nisu svi ugljikohidrati jednaki. Raženi kruh od cjelovitog zrna, onako kako ga pripremaju u Švedskoj, zdravija je alternativa. Za razliku od bijelog kruha, ne povećava naglo razinu šećera u krvi i sadrži više vlakana, što pomaže probavi.

Miks svega u Koreji

Ovdje će vam u restoranu poslužiti ukiseljeno povrće, juhu, dumplingse, fermentirani kupus kimchi, meso, jaja, ribu i svinjetinu - sve u jednom obroku. Različite namirnice pobudit će interes, a ujedno i osigurati da dobijete više hranjivih tvari. No, više raznolikosti lako može dovesti do prejedanja, tako da pripazite na veličinu porcije. 

 Pročitaj i ovo:

7 namirnica koje je uvijek dobro imati u hladnjaku – po preporuci nutricionistice
• Dr. Lejla Kažinić Kreho: Ovo su najbolje mediteranske namirnice za muškarce i žene

Doživjeti stotu: U kojim zemljama žive i što jedu stogodišnjaci? 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.